Povjesničari kažu kako su Koprivničanci naseljavali prostor između rijeke Drave na sjeveru i obronaka Bilogore na jugu barem od 13. stoljeća. No službena gradska povijest počinje nešto kasnije, 4. studenoga 1356. godine kada Ludovik I. Anžuvinac, milošću svojom kraljevskom, proglašava Koprivnicu slobodnim i kraljevskim gradom te mu u to ime razrezuje godišnji porez od 40 srebrnih maraka. Taj se datum pak od sredine 90-tih godina prošlog stoljeća službeno slavi kao Dan grada.
Koprivnica se smjestila uza hrvatsko-mađarsku granicu, na samo dvjestotinjak kilometara zrakom od stare europske dame Beča te dobrohotnog susjeda Budimpešte te 90-tak kilometara automobilom od državne prijestolnice Zagreba. Koprivnica je središte plodne Podravine, sjedište svjetski poznate prehrambene kompanije Podravke, važno prometno čvorište na željezničkom koridoru Budimpešta – Rijeka i cestom Beč – Osijek te administrativno, gospodarsko, sportsko i kulturno središte Koprivničko-križevačke županije.
Riječ je o urbanom sjevernohrvatskom dragulju s unikatnim glavnim trgom i parkom od 36.000 četvornih metara zelenila usred grada, koji putnika namjernika teško ostavlja ravnodušnim. Sa svojih 32.000 stanovnika Koprivnica je među manjim hrvatskim županijskim središtima, ali zahvaljujući, prije svega, jakoj industriji – prehrambena tvrtka Podravka i njezina farmaceutska industrija Belupo, pivovara Carlsberg, tvornica podložaka Hartmann Hrvatska i Bilokalnik – industrija papirne ambalaže – u samome je vrhu u Hrvatskoj prema gospodarskoj snazi i punjenju središnjeg državnog proračuna.
Važnu ulogu Koprivnica je odigrala i u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine, slavnom vremenu u kojem je Hrvatska krvlju izborila svoju samostalnost. Mnogi su njezini stanovnici izravno sudjelovali u bitkama za osobođenje Hrvatske, a najjača hrvatska prehrambena tvrtka Podravka doslovce je tih godina prehranila pobjedničku Hrvatsku vojsku.
Za stvaranje grada koji je upravo po svojoj gospodarskoj snazi postao prepoznatljiv u regiji nemjerljive su zasluge Podravke i njezine Vegete, svjetski poznatog dodatka jelima koje se prodaje u 50-ak zemalja svijeta. Ta prehrambena kompanija izdašno puni gradski, županijski i državni proračun, zapošljava oko 7000 radnika i nema niti jednoga kutka koprivničkog života o kojem majčinski ne skrbi.
Podravsko je središte regionalno poznato i po najvećem sajmu naive, kulinarstva i folklora u Hrvatskoj. Na tradicionalnoj ljetnoj manifestaciji Podravski motivi turistima se predstavlja poznata hlebinska slikarska škola koja je iznjedrila svjetski poznatu naivnu likovnu umjetnost. Podravsku su naivu planetarno poznatom učinili rodonačelnici toga slikarskog pravca: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, Joža Generalić i drugi majstori kista.
http://mojweb.org/slaven-belupo/index.php/grad-koprivnica#sigProIdc9fa1330a9
.png)
