Nakon što je Koprivničko-križevačka županija u suradnji s PORA-om Razvojnom agencijom Podravine i Prigorja pripremila i prijavila razvojne planove na Javni poziv osnivačima za kandidiranje ustanova za strukovno obrazovanje za imenovanje regionalnim centrima kompetentnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, stigli su rezultati iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Županija je kao regionalne centre kompetentnosti kandidirala Obrtničku školu Koprivnica iz (pod)sektora elektrotehnike i računalstva u suradnji sa Strukovnom školom Đurđevac te Srednju gospodarsku školu Križevci iz (pod)sektora poljoprivrede u suradnji sa Srednjom školom Koprivnica. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak, 23. srpnja objavila je popis 25 strukovnih škole koje su imenovane regionalnim centrima kompetentnosti, a na kojemu se našla Obrtnička škola Koprivnica, dok razvojni plan Srednje gospodarske škole Križevci nije prihvaćen.
Osvrnuvši se na ovu temu, župan Darko Koren je kazao: „Možemo biti zadovoljni jer smatramo kako sektor elektrotehnike i računalstva ima veliki potencijal u budućnosti te da naše gospodarstvo iz toga može ostvariti brojne prednosti. Isto tako moram izraziti i svoja razmišljanja vezana uz regionalni centar kompetentnosti iz sektora poljoprivrede. Smatram kako je od pet županija u našoj regiji upravo u Koprivničko-križevačkoj sektor poljoprivrede najrazvijeniji, u odnosu na Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, i to u smislu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, naše prehrambene industrije Podravke i drugih gospodarskih subjekata, a isto tako i po broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Obzirom na to da je Varaždinska županija dobila regionalni centar iz poljoprivrede, smatram kako projekt nije objektivno ocijenjen te kako je to politička odluka koja se temelji na drugim kriterijima. Moram izraziti nezadovoljstvo zbog takve odluke, no s druge strane drago nam je što ćemo moći ulagati u sektor elektrotehnike.“
U sklopu regionalnog centra kompetentnosti u Obrtničkoj školi planirano je ulaganje od 50 milijuna kuna, u koje su uključeni i partneri na projektu. Uz uspostavljanje suradnje s drugim ustanovama za strukovno obrazovanje, visokim učilištima, strukovnim komorama i gospodarskim subjektima, glavne aktivnosti odnosit će se na redovno strukovno i visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje stručna usavršavanja te obrazovanje djece i odraslih s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Svrha Centra je postizanje izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju iz sektora elektrotehnike uz primjenu inovativnih metoda učenja, poticanje izvrsnosti obrazovnog kadara u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju te gospodarstvu. Sjedište Centra bit će u Obrtničkoj školi, a dio aktivnosti i svakodnevnog rada obavljat će se u Strukovnoj školi Đurđevac. U planu je i nadogradnja Obrtničke škole, obzirom da trenutni prostorni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe budućeg Centra, a odnosi se na dodavanje dizala za osobe s invaliditetom i teretnog dizala, učionica i specijaliziranih učionica, kabineta, laboratorija, skladišnog prostora, kao i na adaptaciju prostora za učenički dom površine 1000 m2. Dogradnja je predviđena i u đurđevačkoj Strukovnoj školi, gdje će se dobiti pristup za osobe s invaliditetom, specijalizirani kabineti i praktikumi, fotonaponski paneli na krovu te suvremena oprema.
Na Javni poziv Ministarstva pristigle su ukupno 42 kandidature, a nakon ocjenjivanja dostavljenih razvojnih planova, donesena je odluka o 25 centara kompetentnosti kojima je na raspolaganju milijardu kuna iz EU fondova, konkretno operativnih programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” i „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020″.
Za reformu strukovnoga obrazovanja ovo je ključan korak jer će centri kompetentnosti donijeti novu opremu strukovnim školama, nove smještajne kapacitete za učenike i učitelje, više konkretne prakse za učenike, ulazak učenika u svijet rada, tijesnu suradnju s poslodavcima te edukaciju učitelja. Školske su ustanove imenovane regionalnim centrima kompetencije na vrijeme od pet godina s mogućnošću ponovnog imenovanja, ukupno je bilo pet prioritetnih područja: turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika i računalstvo, zdravstvo i poljoprivreda.